Return to site

Na valovima plastike

Uvala Lakošaše na Marleri ponovno diše zahvaljujući mladima iz Grčke, Portugala i Hrvatske

· Erasmus plus,Youth Exchange

Proteklog vikenda održana je volonterska akcija čišćenja uvale Lakošaše (Marlera - Ližnjan) u sklopu Erasmus+ projekta “Save The Wave” koji provodi Udruga Prizma iz Gračaca s partnerima i suradnicima iz Grčke, Portugala i Hrvatske te uz podršku aMORE festivala - prvog festivala posvećenog moru.

Petra Počanić, aMORE festival moru

Morske struje, vjetar, neadekvatno zbrinjavanje otpada, a prije svega naše loše životne navike tijekom cijele godine nanose velike količine raznog otpada na naše obale. Otpada je svake godine sve više, a u najvećem postotku plastike. Problem plastičnog otpada u morima i oceanima globalnog je karaktera, s negativnim posljedicama kako za okoliš, tako i za ljudsko zdravlje te kvalitetu života i ekonomiju. Nepotrebno je naglašavati koliko sve to može imati utjecaja na turizam, kao glavnu gospodarsku granu u Hrvatskoj.

Prekrasna obala Marlere nije izuzetak kada je u pitanju zagađenje. U samo dva sata, 25 volontera i volonterki iz Hrvatske, Grčke i Portugala sakupilo je približno 6 kubika otpada na samo 400 m2 obale.

Zabrinjavajuća brojka s obzirom na to da se radi o otpadu sakupljenom u prvom, površinskom sloju. Ako zagrebete ispod površine, tamo se već krije novi otpad. Gotovo je nemoguće sve počistiti...” komentirao je Silvestar Petrov, predsjednik udruge Prizma i voditelj projekta “Save The Wave”.

Petra Počanić, aMORE festival moru
Petra Počanić, aMORE festival moru
Petra Počanić, aMORE festival moru
Petra Počanić, aMORE festival moru

Gotovo 98% sakupljenog otpada u uvali Lakošaše čini plastika. Većinu predmeta za svakodnevnu uporabu možemo lako prepoznati, a neki su zbog topljenja poprimili novi oblik, te postali gotovo neprepoznatljivi. Neke su pak nastanili morski organizmi.

Petra Počanić, aMORE festival moru

Toplina, pritisak i sunčevo svjetlo napadaju materijal na različite načine. Grumeni plastike koji nastaju kao rezultat topljenja često u sebe integriraju strane materijale.

Petra Počanić, aMORE festival moru

Plutajuće plastične objekte mogu naseliti morski organizmi. Na taj način struje ih mogu transportirati i na jako velike udaljenosti te ukoliko dospiju izvan vlastitog staništa mogu predstavljati prijetnju postojećoj ekološkoj ravnoteži.

Problem plastičnog zagađenja veliki je i kompleksan. Kao i za sve sustavne probleme, ne postoji jedno rješenje već niz rješenja ili pokušaja koji u konačnici mogu, ali i ne moraju uspjeti. Sve su mogućnosti otvorene. Ono što je sigurno je da trebamo pokušati uvoditi pozitivne promjene na svim razinama. Problem plastičnog otpada nije problem recikliranja već cijelog životnog ciklusa proizvoda, ali i naših potrošačkih navika.

Uvidom u otpad koji je sakupljen na Marleri, očit je problem s upotrebom štapića za uši, vrećica i cerada, plastičnih žica koje se koriste u poljoprivredi, čepova, ribolovnog materijala (pogotovo pergolara i plastičnih kašeta) te boca i ambalaža raznih veličina. Tu se mogu naći i igračke, obuća, kemijske olovke, baloni, slamčice, veći komadi plastike, stiropor. Ukratko, sve čime se svakodnevno koristimo more je izbacilo u samo jednu uvalu. A takvih je uvala bezbroj. Što možemo učiniti?

Petra Počanić, aMORE festival moru

Plastični štapići za uši pronađeni u jednoj od 13 vreća otpada koji smo sakupili gotovo su obavezan otpad na hrvatskim plažama. Koriste se u ogromnim količinama te predstavljaju veliku prijetnju za okoliš. Sukladno zakonu o biološkoj raznolikosti Francuska je od 1. siječnja zabranila njihovu prodaju.

Ne možemo zaustaviti proizvodnju plastike, ali zasigurno možemo pametnije koristiti tako dugovječan materijal. Što možemo napraviti na lokalnoj razini? Ako uzmemo primjer pronađenog otpada na Marleri, možemo se zapitati što možemo primjerice napraviti da plastični pergolari koji se koriste za uzgoj školjaka ne završavaju u moru kao otpad? Mogu li se oni izrađivati od ekološki prihvatljivijih materijala? Kako uopće dospijevaju na obalu? Zbog pucanja ili nemara? Pokušajmo zamisliti kako redizajnirati proizvode koje koristimo, ali i naše loše navike.

Upravo će se tim temama baviti mladi koji sudjeluju u projektu “Save The Wave” te borave sedam dana u Poreču kako bi razmijenili iskustva o biologiji i ekologiji mora, te inovativnim i kreativnim rješenjima za problem plastičnog otpada.

“Svi su jako angažirani i veoma ozbiljno shvaćaju zadatake. Očita je zabrinutost trenutnim stanjem okoliša, ali i želja za sudjelovanjem u promjenama. U rujnu se projekt nastavlja na portugalskom otoku Madeiri, te će iskustvo u Puli i Poreču zasigurno biti od velike važnosti. Ovom prilikom želimo se zahvaliti aMORE festivalu, Gradu Poreču i pulskom Akvariju na podršci, te Općini Ližnjan koja je osigurala odvoz otpada iz uvale Lakošaše.” - zaključila je Vaso Charitopoulou, osnivačica lokalnog razvojnog centra “Dione” iz Grčke.

Petra Počanić, aMORE festival moru

O projektu "Save the Wave"

Mladi u dobi od 18 do 30 godina, iz Hrvatske, Grčke i Portugala, osmišljavaju inicijative za zaštitu mora i prirode, sudjeluju u akcijama čišćenja obale od otpada, istražuju biološku raznolikost mora, flore i faune Grčke, Hrvatske i Portugala, razmjenjuju iskustva i znanja o recikliranju i održivom razvoju obale te zajedničkim snagama doprinose očuvanju mora.

Nositelj projekta: Udruga Prizma

Partneri: Dione - local development center (Grčka), Teatro Metaphora (Portugal)

Suradnici: Udruga Zona / aMORE festival moru, Grad Poreč, Aquarium Pula, Općina Ližnjan-Lisignano

Projekt je sufinanciran od strane Agencije za mobilnost i programe Europske unije u sklopu Erasmus+ programa Europske Unije.

All Posts
×

Almost done…

We just sent you an email. Please click the link in the email to confirm your subscription!

OKSubscriptions powered by Strikingly