7. veljače 2022.
Društveno poduzetništvo predstavlja oblik poslovanja vođen primarno društvenim ciljevima te stvaranjem pozitivnog društvenog i okolišnog učinka. Već samim time možemo zaključiti da su koristi za društvo u cjelini nebrojene, s obzirom da društveno poduzetništvo u usporedbi sa tradicionalnim poduzetništvom na prvo mjesto postavlja društvenu dobrobit, a tek onda u fokus dolazi financijska dobit. Društveno poduzetništvo može značajno doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva, posebice društvenoj uključenosti, borbi protiv siromaštva i povećanom zapošljavanju, kreiranju novih proizvoda, konkurentnosti, očuvanju resursa, vrednovanju baštine i bioraznolikosti, te unapređenju kvalitete života kroz poslovanje za društvenu dobrobit. Društveno poduzetništvo je koncept koji pokreće stvaranje ekonomske i društvene vrijednosti kroz izgradnju novih vrijednosti i društvenih promjena koje zadovoljavaju potrebe i nude zapošljavanje teško zapošljivih i marginaliziranih društvenih skupina. Inovativan i kreativan poduzetnički model rješavanja društvenih i ekoloških pitanja koristi se kako bi se potaknuo održivi razvoj, te zapošljavanje na korist široj društvenoj zajednici. Društveno poduzetništvo izgrađuje temelje za društvene promjene i često zadovoljava potrebe zajednice kroz sudjelovanje članova te iste zajednice. Za razliku od tradicionalnog poduzetništva, profit koji se ostvaruje putem ovakvog modela poduzetništva reinvestira se ulaganjem u zajednicu ili se koristi za provedbu ostalih programa i ciljeva koji doprinose poboljšanju uvjeta života, očuvanju okoliša i održivom razvoju.
Društveno poduzetništvo funkcionira po modelu trostruke bilance (tzv. 3P model): PEOPLE (ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve), PLANET (zaštita okoliša), PROFIT (financijska održivost i ponovno investiranje profita). Pristup trostruke bilance znači uzimanje u obzir širokog spektra vrijednosti i kriterija za mjerenje organizacijskog uspjeha. Ti se kriteriji mogu sažeti na ekonomske, ekološke i društvene. Pritom se ne vodi računa samo o dobiti, nego i o ljudima te prirodi kao mjestu života i opstanka onih koji dobit stvaraju.
Društveno poduzetništvo karakteriziraju tri komponente;
- Identificiranje stabilne, ali nepravedne ravnoteže koja uzrokuje isključivanje, marginalizaciju ili patnju dijela stanovništva kojem nedostaju financijska sredstva ili politička moć da ostvare bilo kakve korisne promjene za sebe,
- Prepoznavanje prilike u toj nepravednoj neravnoteži, razvijanje društveno korisnih poduzetničkih poduhvata, korištenje inspiracije, kreativnosti, spremnosti na akciju, hrabrosti i snage za dobrobit, i na taj način izazivanje stabilne državne prevlasti,
- Stvaranje nove, stabilne ravnoteže koja oslobađa zarobljeni potencijal ili ublažuje patnju ciljane skupine, kroz imitiranje i kreiranje stabilnog sustava koji okružuje ravnoteža osiguravajući time bolju budućnost za ciljanu skupinu, ali i društvo u cjelini.
Održivi razvoj ima tri dimenzije:
- Gospodarska dimenzija: napredak u zaštiti okoliša zahtijeva promjene koje će potaknuti i povećati produktivnost resursa, a uključuje zapošljavanje, plaće, investicije, trgovinu, inovacije, poduzetništvo i drugo.
- Okolišna dimenzija: podrazumijeva stjecanje znanja koja će omogućiti cijenjenje, održavanje i razvijanje okoliša, a uključuje zrak, vodu i kvalitetu tla, djelotvorno korištenje i ponovnu uporabu prirodnih resursa i energije.
- Društvena dimenzija: društvena odgovornost znači smanjivanje štetnog utjecaja na društvo; razvoj nije održiv ako nije pravedan ili ako ne zadovoljava goruće potrebe većine stanovništva na Zemlji; izgradnja ljudske sposobnosti u smislu borbe protiv siromaštva, stvaranje produktivnog zaposlenja ljudi kao i promoviranje društvenog ujedinjenja, a uključuje zdravlje, riješeno stambeno pitanje, školovanje, prevenciju kriminala, demokraciju i drugo.
Projekt pod nazivom ''Centar za održivi razvoj ruralnih sredina'' je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalno fonda. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Udruge Prizma.
