Dobrobiti društvenog poduzetništva

U usporedbi sa tradicionalnim, društveno poduzetništvo na prvo mjesto postavlja društvenu dobrobit, a tek onda u fokus dolazi financijska dobit!

 7. veljače 2022.

 

Društveno poduzetništvo predstavlja oblik poslovanja vođen primarno društvenim ciljevima te stvaranjem pozitivnog društvenog i okolišnog učinka. Već samim time možemo zaključiti da su koristi za društvo u cjelini nebrojene, s obzirom da društveno poduzetništvo u usporedbi sa tradicionalnim poduzetništvom na prvo mjesto postavlja društvenu dobrobit, a tek onda u fokus dolazi financijska dobit. Društveno poduzetništvo može značajno doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva, posebice društvenoj uključenosti, borbi protiv siromaštva i povećanom zapošljavanju, kreiranju novih proizvoda, konkurentnosti, očuvanju resursa, vrednovanju baštine i bioraznolikosti, te unapređenju kvalitete života kroz poslovanje za društvenu dobrobit. Društveno poduzetništvo je koncept koji pokreće stvaranje ekonomske i društvene vrijednosti kroz izgradnju novih vrijednosti i društvenih promjena koje zadovoljavaju potrebe i nude zapošljavanje teško zapošljivih i marginaliziranih društvenih skupina. Inovativan i kreativan poduzetnički model rješavanja društvenih i ekoloških pitanja koristi se kako bi se potaknuo održivi razvoj, te zapošljavanje na korist široj društvenoj zajednici. Društveno poduzetništvo izgrađuje temelje za društvene promjene i često zadovoljava potrebe zajednice kroz sudjelovanje članova te iste zajednice. Za razliku od tradicionalnog poduzetništva, profit koji se ostvaruje putem ovakvog modela poduzetništva reinvestira se ulaganjem u zajednicu ili se koristi za provedbu ostalih programa i ciljeva koji doprinose poboljšanju uvjeta života, očuvanju okoliša i održivom razvoju.

Društveno poduzetništvo funkcionira po modelu trostruke bilance (tzv. 3P model):  PEOPLE (ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve), PLANET (zaštita okoliša), PROFIT (financijska održivost i ponovno investiranje profita). Pristup trostruke bilance znači uzimanje u obzir širokog spektra vrijednosti i kriterija za mjerenje organizacijskog uspjeha. Ti se kriteriji mogu sažeti na ekonomske, ekološke i društvene. Pritom se ne vodi računa samo o dobiti, nego i o ljudima te prirodi kao mjestu života i opstanka onih koji dobit stvaraju. 

Društveno poduzetništvo karakteriziraju tri komponente; 

  1. Identificiranje stabilne, ali nepravedne ravnoteže koja uzrokuje isključivanje, marginalizaciju ili patnju dijela stanovništva kojem nedostaju financijska sredstva ili politička moć da ostvare bilo kakve korisne promjene za sebe, 
  2. Prepoznavanje prilike u toj nepravednoj neravnoteži, razvijanje društveno korisnih poduzetničkih poduhvata, korištenje inspiracije, kreativnosti, spremnosti na akciju, hrabrosti i snage za dobrobit, i na taj način izazivanje stabilne državne prevlasti, 
  3. Stvaranje nove, stabilne ravnoteže koja oslobađa zarobljeni potencijal ili ublažuje patnju ciljane skupine, kroz imitiranje i kreiranje stabilnog sustava koji okružuje ravnoteža osiguravajući time bolju budućnost za ciljanu skupinu, ali i društvo u cjelini. 

Održivi razvoj ima tri dimenzije: 

  1. Gospodarska dimenzija: napredak u zaštiti okoliša zahtijeva promjene koje će potaknuti i povećati produktivnost resursa, a uključuje zapošljavanje, plaće, investicije, trgovinu, inovacije, poduzetništvo i drugo.
  2. Okolišna dimenzija: podrazumijeva stjecanje znanja koja će omogućiti cijenjenje, održavanje i razvijanje okoliša, a uključuje zrak, vodu i kvalitetu tla, djelotvorno korištenje i ponovnu uporabu prirodnih resursa i energije.
  3. Društvena dimenzija: društvena odgovornost znači smanjivanje štetnog utjecaja na društvo; razvoj nije održiv ako nije pravedan ili ako ne zadovoljava goruće potrebe većine stanovništva na Zemlji; izgradnja ljudske sposobnosti u smislu borbe protiv siromaštva, stvaranje produktivnog zaposlenja ljudi kao i promoviranje društvenog ujedinjenja, a uključuje zdravlje, riješeno stambeno pitanje, školovanje, prevenciju kriminala, demokraciju i drugo.

 

Projekt pod nazivom ''Centar za održivi razvoj ruralnih sredina'' je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalno fonda. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Udruge Prizma.

 

All Posts
×

Almost done…

We just sent you an email. Please click the link in the email to confirm your subscription!

OK