U današnjem multikulturalnom i multireligijskom europskom društvu, uloga osoba koje rade s mladima prepoznata je kao ključna za poticanje međukulturalnog dijaloga, međusobnog razumijevanja i društvene uključenosti. Baš kao što je medijska pismenost postala nezaobilazna uslijed preplavljenosti informacijama, religijska pismenost nametnula se ako esencijalna vještina za rad s mladima koji dolaze iz različitih kulturnih pozadina, tradicija i vjerovanja.
S ciljem osnaživanja kapaciteta organizacija te unapređenja kvalitete rada s mladima iz različitih religijskih sredina, uz potporu iz programa Erasmus+, proveli smo međunarodni trening pod nazivom "ReLit 2026: Religious literacy for youth workers". Od 3. do 9. listopada 2026. godine, Društveno-kulturni centar Školj u Velom Ižu postao je središte učenja, razmjene znanja i dobrih praksi.
Zašto religijska pismenost?
Kako u svom radu ističe Stephen Prothero, vodeći stručnjak u ovom području, religijska pismenost predstavlja sposobnost razumijevanja i primjene osnovnih gradivnih elemenata religijskih tradicija – ključnih pojmova, simbola, doktrina, praksi i narativa – u svakodnevnom životu. Razumijevanje osnovnih načela svjetskih religija ne znači promoviranje pojedinih vjerovanja, već pružanje alata za dekonstrukciju stereotipa i predrasuda. Kako navodi Diane Moore, proučavanje religijskih svjetonazora obogaćuje kritičko razmišljanje i kulturnu maštu, pružajući alternativne okvire za preispitivanje društvenih pretpostavki, što je od temeljne važnosti za funkcioniranje demokracije u pluralističkom društvu.
Program treninga
Program treninga temeljio se na metodama neformalnog obrazovanja – kroz radionice, igranje uloga, rasprave, analize i istraživačke zadatke.
Sudionici su kroz interaktivne module obradili osnovne elemente i prakse kršćanstva, židovstva, islama, hinduizma i budizma. Poseban naglasak stavljen je na radionice o međureligijskom dijalogu, povezanosti religije i ljudskih prava te vježbe "Take a Step Forward" i "Guess Who's Coming to the Community Event", koje su pomogle u dubljem razumijevanju mehanizama diskriminacije i privilegija u društvu. Kroz tematske kvizove i rasprave, sudionici su dekonstruirali najčešće religijske stereotipe te osmišljavali načine kako te teme približiti mladima u svojim sredinama. Spajajući prirodnu baštinu Velog Iža s temama održivosti i duhovnosti, sudionici su kroz Eko-religijski maraton istraživali otok. Tijekom drugog dijela treninga održane su tri radionice "Open Space," u kojima su sudionici predstavili metode neformalnog obrazovanja koje njihove matične organizacije već primjenjuju u promicanju religijske pismenosti i pluralizma.
Ključni uvidi za rad s mladima
- religijska pismenost nije memoriranje činjenica o religijama, već razvoj kritičke svijesti o tome kako religija oblikuje identitete i iskustva mladih;
- korištenje jednostavnog jezika ključno je za objašnjavanje religijskih koncepata;
- važno je prepoznati raznolikost i složenost religijskih tradicija, kao i njihove sličnosti i razlike.
Rezultati i diseminacija
Kao jedan od glavnih rezultata treninga, izrađen je digitalni priručnik o religijskoj pismenosti za osobe koje rade s mladima koji sadrži definicije i koncepte religijske pismenosti, smjernice za međurreligijski dijalog, upute za provedbu neformalnih radionica te savjete za rad s mladima iz različitih religijskih sredina. Priručnik možete preuzeti ovdje.
Trenutno se u partnerskim državama provode aktivnosti diseminacije kroz lokalne radionice za osobe koje rade s mladima, prezentacije u organizacijama koje rade s mladima, online dijeljenje materijala i resursa te primjenu naučenih metoda u svakodnevnom radu.
Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi izražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.