Occamova britva je logičko načelo koje nalaže da pri objašnjavanju pojava ne treba uvoditi više pretpostavki nego što je nužno. Prema franjevcu i filozofu Williamu Occamu koji je formulirao ovo načelo, ako postoji više mogućih objašnjenja za neku pojavu, treba odabrati ono koje je najjednostavnije i zahtijeva najmanje dodatnih pretpostavki. Occamova britva bila je nadahnuće za naslov naše edukacije Razor 2025: Promoting Critical Thinking through Youth Work koju smo održali u okviru provedbe naše akreditacije za program Erasmus+ u području mladih. U našem radu kontinuirano potičemo razvoj kritičkog razmišljanja radi obrane od dezinformacija i teorija zavjera kolaju društvenim i medijskim prostorom te nagrizaju povjerenje u institucije.
U Velom Ižu od 4. do 10. listopada 2025. godine, uz partnerske organizacije iz Hrvatske, Nizozemske, Latvije, Srbije, Poljske, Bugarske i Španjolske, radili smo na unaprjeđenju građanske kompetencije osoba koje rade s mladima koristeći neformalne metode učenja. Kroz mnoštvo igara i radionica pristupili smo temi kritičkog razmišljanja iz perspektive rada s mladima.
Započeli smo upoznavanjem s osnovnim elementima razmišljanja (kao što su svrha, pitanje, informacije, zaključivanje, pretpostavke i implikacije). Ovo je poslužilo kao analitički okvir za seciranje bilo koje misli ili argumenta. Zatim smo u fokus stavili univerzalne intelektualne standarde (poput jasnoće, točnosti, preciznosti, relevantnosti, dubine, širine i logike) kao kriterije za evaluaciju kvalitete mišljenja. Cilj ove faze bio je redefiniranje temelja vlastitog načina razmišljanja, potičući samorefleksiju i primjenu standarda na osobne stavove. Nakon usvajanja analitičkog okvira, fokus se prebacio na praktične prepreke racionalnom zaključivanju. Detaljno smo istražili širok spektar mentalnih pristranosti i logičkih pogrešaka. Razumijevanje ovih sistematskih grešaka – od potvrdne pristranosti (confirmation bias) do ad hominem argumenta – bilo je ključno za uviđanje mehanizama koji dovode do netočnih i neopravdanih zaključaka.
Uz klasično raskrinkavanje dezinformacija (debunking) predstavili smo metodu otupljivanja dezinformacija prije nego što počine štetu (prebunking). Ta je metoda slična cijepljenju, no ovdje je riječ o razvoju mentalnog imuniteta na dezinformacije odnosno kognitivne otpornosti na metode manipulacije. Najzabavniji dio je što se takav mentalni imunitet može razviti igrajući edukativne igre kroz koje smo u sigurnom okruženju izloženi maloj količini dezinformacija te potom postajemo svjesni manipulativnih metoda korištenih za širenje dezinformacija u stvarnom svijetu.
Sudionici su imali priliku aktivno primijeniti i konsolidirati novostečene analitičke vještine tijekom same edukacije. To se primarno odvijalo kroz strukturirane dijaloge, simulacije i grupne rasprave, čime se poticalo trenutačno prepoznavanje te ispravljanje grešaka u realnom vremenu. Ovaj format iskustvenog učenja bio je ključan za transformaciju razumijevanja u vještinu. Kreativna radionica o teorijama zavjera pružila je sudionicima praktičan alat za raspravu o tom važnom fenomenu.
U tijeku su lokalne aktivnosti širenja rezultata među mladima i organizacijama koje rade s mladima, a ovdje može saznati više o samoj aktivnosti i preuzeti letak koji sadrži uvod u kritičko razmišljanje te pregled alata i metoda primjenjivih u radu s mladima. Letak je namijenjen mladima i organizacijama koje rade s mladima te svima koje zanima kako unaprijediti vlastito razmišljanje, zaključivanje, argumentaciju i donošenje odluka.
Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav Udruge Prizma i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.